BLAGOVESTI: OVE STVARI nemojte raditi danas!

Blagovesti spadaju u radosne događaje i radosne hrišćanske praznike. Slave se uvek 7. aprila, tačno devet meseci pred Božić.

blagovesti-praznik
Foto: srbijadanas.net

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Blagovesti, jedan od najradosnijih praznika u godini za koji se vezuje veliki broj zanimljivih običaja i verovanja.

Praznik Blagovesti je jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika koji se slavi se u znak sećanja na „blagu vest“, kada je, prema crkvenom učenju, arhanđel Gavrilo objavio Bogorodici da je Duh Sveti nju odabrao da bude majka Isusu Hristu.

Sa ovom blagovešću arhangela, „silaskom Svetog Duha na prečistu devu“, počinje obnova čovečanstva, a rečima arhangela Gavrila „Raduj se, Blagodatna, Gospod je s tobom“, otvara se istorija Novog Zaveta i počinje preobražaj čovečanstva.

Iako postoji verovanje da do Uskrsa nije lepo veseliti se, Blagovesti se u srpskom narodu uvek proslavljaju radosno i sa mnogo živopisnih običaja.

Na Blagovesti se u nekim krajevima Srbije još i danas održao običaj da se na ovaj praznik što ranije ustaje, čak u samo zoru. Dan treba da počne pesmom devojaka, a da se završi opštim veseljem cele porodice i čitavog mesta. Simbolično, običaj se i danas zove ranilo.

Stariji pričaju da se u noći uoči Blagovesti mogu videti vatre koje gore na mestima gde je skriveno neko zakopano blago. Zato je u ranijim decenijama bilo mogo onih koji tokom noći uoči ovog praznika uopšte nisu spavali, čekajući „znak“ koji će ih odvesti do slave i bogatstva.

Zbog verovanja da se na ovaj dan i gmizavci bude iz zimskog sna, narod kaže da na Blagovesti nikako ne treba spominjati zmije! U nekim krajevima Srbije se i danas na ovaj praznik mogu videti deca kako idu oko kuće lupajući, praveći galamu i vičući: „Bež’te zmije i gušteri, bež’te zmije i gušteri!“

Opšte rašireno verovanje je da se na ovaj dan treba umiti u potoku ili reci, a da treba izbegavati češljanje i pravljenje ili kupovinu nove obuće. Blagovesti naročito slave žene – one koje žele porod, na današnji dan odlaze u crkve i manastire gde su ikone posvećene Blagovestima i mole se Bogorodici.

Smatra se da od Blagovesti počinje setva jarih žita. Takođe se veruje da je taj dan srećan za kalemljenje voća.

Nekada se narod u selima bojao zime, sve dok taj dan ne prođe.

Dan posle praznika Blagovesti, Crkva slavi Svetog arhangela Gavrila, koji je, prema zapisima Četvorojevanđelja, zadužen za radosne vesti.

(Prva/Bor030)

Reklama: