Blagovesti spadaju u radosne događaje i radosne hrišćanske praznike. Slave se uvek 7. aprila, tačno devet meseci pred Božić.

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Blagovesti, jedan od najradosnijih praznika u godini za koji se vezuje veliki broj zanimljivih običaja i verovanja.
Sa ovom blagovešću arhangela, „silaskom Svetog Duha na prečistu devu“, počinje obnova čovečanstva, a rečima arhangela Gavrila „Raduj se, Blagodatna, Gospod je s tobom“, otvara se istorija Novog Zaveta i počinje preobražaj čovečanstva.
Iako postoji verovanje da do Uskrsa nije lepo veseliti se, Blagovesti se u srpskom narodu uvek proslavljaju radosno i sa mnogo živopisnih običaja.
Na Blagovesti se u nekim krajevima Srbije još i danas održao običaj da se na ovaj praznik što ranije ustaje, čak u samo zoru. Dan treba da počne pesmom devojaka, a da se završi opštim veseljem cele porodice i čitavog mesta. Simbolično, običaj se i danas zove ranilo.
Stariji pričaju da se u noći uoči Blagovesti mogu videti vatre koje gore na mestima gde je skriveno neko zakopano blago. Zato je u ranijim decenijama bilo mogo onih koji tokom noći uoči ovog praznika uopšte nisu spavali, čekajući „znak“ koji će ih odvesti do slave i bogatstva.
Zbog verovanja da se na ovaj dan i gmizavci bude iz zimskog sna, narod kaže da na Blagovesti nikako ne treba spominjati zmije! U nekim krajevima Srbije se i danas na ovaj praznik mogu videti deca kako idu oko kuće lupajući, praveći galamu i vičući: „Bež’te zmije i gušteri, bež’te zmije i gušteri!“
Opšte rašireno verovanje je da se na ovaj dan treba umiti u potoku ili reci, a da treba izbegavati češljanje i pravljenje ili kupovinu nove obuće. Blagovesti naročito slave žene – one koje žele porod, na današnji dan odlaze u crkve i manastire gde su ikone posvećene Blagovestima i mole se Bogorodici.
Smatra se da od Blagovesti počinje setva jarih žita. Takođe se veruje da je taj dan srećan za kalemljenje voća.
Nekada se narod u selima bojao zime, sve dok taj dan ne prođe.
Dan posle praznika Blagovesti, Crkva slavi Svetog arhangela Gavrila, koji je, prema zapisima Četvorojevanđelja, zadužen za radosne vesti.
(Prva/Bor030)