Milica Marković, takmičarka plivačkog kluba Bor, u poslednje četiri godine osvaja medalje na svim takmičenjima na kojima se pojavi. Ova 11-to godišnja devojčica iz Bora ide u 6. razred O.Š. “3. Oktobar” i odličan je učenik. Plivanje joj predstavlja zadovoljstvo i ne remeti njene školske obaveze.
Ovim sportom se bavi od svoje devete godine. Na časove je krenula prvenstveno zbog kičme a danas naš grad predstavlja u najboljem svetlu.
“Plivam sve stilove: kraul, delfin, leđno, prsno, mešovito ali mi je delfin omiljeni. Najbrže vreme u ovom stilu, na 50 metara, sam isplivala za 35,13 sekundi”, kaže Milica.
Treninzi joj nisu naporni. Ponekad joj jedino smeta hladna voda. Za poslednje četiri godine Milica je propustila svega 10-tak treninga, kada je bila bolesna.
Za četiri godine takmičenja osvojila je mnogo nagrada. “Ne znam tačan broj ali mislim da ih ima oko 60”, ponosno ističe Milica.
Na međunarodnom mitingu “Šarengradski kup“ u Kruševcu, 5. maja 2012. godine osvojila je zlato na 50 metara leđno i srebro na 50 metara kraul, što je u toj konkurenciji odličan rezultat. Na ovom tradicionalnom takmičenju učestvovalo je 10 država sa ukupno 600 takmičara.
Jula ove godine dobila je poziv Plivačkog Saveza Srbije za kamp u Nišu.
“Bilo je naporno.Ustajali smo u 6 sati ujutru. Te nedelje smo imali tri treninga dnevno i samo smo tome bili posvećeni. Ali, najteže od svega mi je bilo uskraćivanje slatkiša”, žali se naša takmičarka.
Ovaj kamp podrazumeva kreiranje selekcije klinaca iz cele Srbije. Nakon nedelju dana vežbi sa vrhunskim trenerima, pravi se selekcija za na dalje. Posle par godina “praćenja” formira se državna selekcija. Milica je na ovom kampu “ostavila“ dobar utisak.
“Radi“ i inat i talenat
Milici plivanje mnogo znači ali kada se naljuti postiže najbolje rezultate.
“Kada dođemo na takmičenje, Milica pita kakav je plan. Kažem joj da treba da dâ najbolji rezultat. Ona stane na blok, okrene se prema meni i kaže: “It’s not a fer”, skoči i ispliva svoje najbolje vreme i uzme zlato. U poslednje vreme postala je strogo profi”, ponosno priča trener Filip Jošić.
“Posle toliko takmičenja sve je postala rutina. I priprema i odlazak na trku, sve je to dovedeno do automatizma. Ona zna i kad je gusto i kada treba da se povuče. Tu radi talenat ali ponekad celu stvar “izvadi“ to što ima veliko srce za ovaj sport“, kaže trener Filip.
Podrška porodice važan faktor za uspeh
Koliko je teško izdržavati jednog ovakvog sportistu najbolje zna njena majka Suzana.
“Potrebno je dosta finansija i vremena. Leti ima trening ujutru i uveče, tako da dan treba organizovati prema njenim potrebama”, priča Miicina mama.
Suzana ne ide na sva takmičenja svoje ćerke. “Ne mogu sve finansijski da “pokrijem”. Mada, iskreno, veću tremu imam kada sam sa njom”, kaže ona.
Plivački klub Bor osnovan je 2003. godine i za svoj devetogodišnji rad stekao je tri licencirana trenera, od kojih je Dejan Bogdanović Keka savezni sudija. Danas klub ima 15-tak klinaca u takmičarskoj grupi i 30 u školi plivanja. Obuka neplivača radi se svake sezone. Godišnje oni imaju ukupno 100-nak klinaca koji završe osnovnu školicu plivanja, nakon koje ih privuku na obuku.
Bazeni Ustanove Sportski centar (USC) Bor godišnje rade 7 meseci. Za vreme pauze, klinci se orijentišu na druge sportove.
“Taman dostignemo neki nivo i onda napravimo pauzu od pet meseci. Tada se vratimo na nulu i krenemo sve ispočetka. Ponovo obuka, ponovo školica. Tako da sve rezultate koje postižu naši takmičari, konkretno Milica, je u uslovima u kojima mi radimo, fenomenalno”, ističe trener.
“Ranije smo imali neke “suve“ treninge na Rudarovom stadionu. Vežbice istezanja, malo trčanja, ali to je nedovoljno. Plivanje traži bazen. Sve ostalo može da bude dopunska vežba, ali ono što našim takmičarima zaista treba pre svega jeste plivanje”, napominje trener Jošić.
Milica Marković je jedan od mladih sportista koju podržava Nely Janosevc.