HRISTOS VOSKRESE: Srećan Uskrs želi Vam Web tim „Bor 030“!

Danas se obeležavaju najradosniji hrišćanski praznik i Praznik rada.

srecan-uskrs

Pravoslavni hrišćani širom sveta danas obeležavaju Vaskrs po julijanskom kalendaru, praznik koji simbolizuje pobedu života nad smrću.

Na Vaskrs se skidaju oltarske dveri da bi se time pokazalo da je Isus Hristos, po crkvenom učenju, uskrsnućem pobedio smrt i otvorio rajska vrata.

Po crkvenom učenju, Isus je raspet u petak, subotu je preležao u grobu, u Josifovom vrtu, a u nedelju zorom, osetio se snažan zemljotres i anđeo Božji sleteo je na grob. Stražari koji su čuvali grob, u strahu su popadali kao mrtvi, a Isus je vaskrsao.

Na Vaskrs je, po verovanju, prvo Marija Magdalena srela Hrista, a potom se on ukazao i svojim učenicima. Samo učenik Toma, koji je bio odsutan, nije odmah poverovao da je Hristos uskrsnuo, pa je morao lično da se uveri. Otuda u narodu uzrečica „Neverni Toma“.

Ljudi se za ovaj praznik pozdravljaju sa: „Hristos vaskrese“ i „Vaistinu vaskrese“. Cela nedelja praznika zove se Svetla nedelja, a tada se pevaju radosne crkvene pesme.

Na prvom Vaseljenskom saboru, u Nikeji 325. godine, odlučeno je da se Vaskrs svuda praznuje istog dana, pošto se ispune tri uslova: posle prolećne ravnodnevice, prve nedelje posle jevrejske Pashe i posle prvog punog meseca.

Vaskrs se uvek vezuje samo za nedelju i može „pasti“ u razmaku od 35 dana – od 4. aprila do 8. maja po starom, julijanskom kalendaru, odnosno od 22. marta do 25. aprila po novom, gregorijanskom računanju vremena.

Danas se ujedno obeležava i 1. maj – Praznik rada, ustanovljen u znak sećanja na 1. maj 1886. godine, kada je više desetina hiljada radnika u Čikagu izašlo na ulice zahtevajući bolje uslove rada i osmočasovno radno vreme. Organizatori protesta su zahteve prethodno uputili poslodavcima i vlastima tražeći da ih ispune do tog datuma.

Kao odgovor, usledila je represija, a u sukobima sa policijom bilo je žrtava i ranjenih na obe strane. Ishod je bio da su sedmorica sindikalnih aktivista osuđeni na smrt.

Drugi kongres Radničke internacionale, odlučio je da se od 1890. godine, 1. maja širom sveta održavaju masovne manifestacije, demonstracije i štrajkovi, kao jedan od vidova klasne borbe, što je do kraja 19. i početkom 20. veka dobilo masovne razmere.

Prvi maj u Srbiji obeležen je prvi put 1893. godine protestnim skupovima u Beogradu.

(Pink.rs/Bor030)