Istočna Srbija dobila svoj hram – manastir „Lešje“

Na brdu Baba oko 10 kilometara jugoistočno od Paraćina i dva kilometra južno od puta Paraćin-Zaječar nalazi se manastir koji je dobio naziv po leševima, Lešje.

 
Na brdu Baba oko 10 kilometara jugoistočno od Paraćina i dva kilometra južno od puta Paraćin-Zaječar nalazi se manastir koji je dobio naziv po leševima, Lešje.

Svako od nas, ko je išao putem ka Paraćinu i prošao kraj motela „Dorotej“ imao je prilike da noću, sa leve strane na brdu, vidi veliki svetleći krst. Zadnjih godina na istom tom brdu su počele da niču nove građevine tj. crkva Pokrova Presvete Bogorodice i crkva Svetog apostola Jovana Bogoslova, konake, predeo kao iz ruske bajke koji svakodnevno obilazi veliki broj vernika. Mošti naroda i sveštenstva koje su Turci u 16. veku izveli iz crkve i pobili, starešina i ktitor manastira, otac Jovan Leštanski i danas sahranjuje u grobnici između dve crkve, Golgoti.

„Izgradnjom crkve Svetog Jovana Bogoslova prvi put u srpskoj arhitekturi se javlja građevina u kojoj se ispod crkve nalaze kelije. Crkva Pokrova obložena je drvetom poput planinskih kuća. Palionica sveća je neobičnog izgleda sa zelenim staklićima u zidovima. Manastirsko imanje prostire se na još oko pola hektara gde će biti napravljen muški skit kome žene neće imati pristup. U porti se nalazi i fijala (česma) sa izvorskom vodom koja je puna minerala.“

 
U Bogorodičinoj bašti, u jezeru pored manastira u kome plivaju pastrmke, vrši se krštenje dece, tzv. pogružavanje.
 
„Voda je uvek 12 stepeni i nikada se nijedno dete nije prehladilo. Pogružavanje traje oko dva sata po tipiku koji mi koristimo u manastiru. Nema skraćivanja službe. U obredu tajne krštenja najvažnija je radnja trostrukog pogružavanja. Mladi roditelji se sve češće odlučuju na pogružavanje dece jer ono označava život u Svetoj trojici.“
 

 
„U pripremi je najstarije freskopisanje na malteru što će raditi freskopisac iz Rusije koji radi po Dionisiju. To je freskopisanje poput onog u Ravanici iz davnih vremena, sa pigmentima iz prirode. Mnogi hramovi pribegavaju radu sa akrilnim bojama koje su drečave. Rad sa bojama iz prirode daje novoj freski izgled stare. To je potpuno drugačiji doživljaj freske. Mnogo toga ima da se radi, ali uz Božiju pomoć biće svega.“  – izjavljuje otac Jovan Leštanski.
 
Reklama: