Pronađena skulptura boginje Dijane u lovu

Na carskoj palati Feliks Romulijana kod Zaječara nemački stručnjaci sa Arheološkog instituta u Frankfurtu su, zajedno sa kolegama iz Arheološkog instituta u Beogradu, otkrili senzacionalnu skulpturu, jedinstvenu na ovim prostorima Balkana. Ova mermerna skulptura iz polovine trećeg veka otkrivena je na prostoru severno od carske palate, u naselju koje je prethodilo izgradnji Romulijane.

Na carskoj palati Feliks Romulijana kod Zaječara nemački stručnjaci sa Arheološkog instituta u Frankfurtu su, zajedno sa kolegama iz Arheološkog instituta u Beogradu, otkrili senzacionalnu skulpturu, jedinstvenu na ovim prostorima Balkana. Ova mermerna skulptura iz polovine trećeg veka otkrivena je na prostoru severno od carske palate, u naselju koje je prethodilo izgradnji Romulijane.

Ova skulptura najveće je otkriće na lokalitetu Feliks Romulijana u poslednjih 30 godina

Kako nezvanično saznajemo, najverovatnije se radi o skulpturi boginje Dijane u lovu. U Narodnom muzeju u Zaječaru kažu da je ovaj pronalazak najznačajnije otkriće nakon arhivolte iz 1984. godine sa natpisom Feliks Romulijana i porfirne glave Galerija koja je otkrivena 1993. godine.

Skulptura, pretpostavlja se, simbolizuje pobedu Rima nad varvarima. Na njoj se vidi divlja svinja poklekla na prednje noge probodena kopljem i lovački pas koji je uhvatio za nogu. Vide se i dva kopita od konja. Nažalost, nije očuvana u celosti, jer nedostaju konj i jahač. Pretpostavlja se da je jahač, koji nedostaje, boginja Dijana, koja je kod Rimljana i Latina bila boginja lova. Prema legendi, otac je naredio Dijani da se nikad ne uda, dao joj je strele i nimfe kao pratilje, i načinio ju je kraljicom šuma. Dijanu je, kažu zapisi, lovac Akteon zatekao na kupanju i posmatrao, a ona je potom naredila psima da je rastrgnu. Zavolela je pastira Endimiona.

Stručnjaci smatraju da je ovaj pronalazak od neprocenjive vrednosti kako za proučavanje Romulijane, tako i za svetsku kulturu. Očekuje se veliko interesovanje stručnjaka iz celog sveta. Za sada se mermerna boginja nalazi na lokalitetu gde je i otkrivena, a uskoro će se znati gde će biti izložena ova skulptura.

Nemački arheolozi su u proteklih pet godina geomagnetnim i geofizičkim istraživanjem van carske palate otkrili pedesetak objekata. Nedavno je sa Institutom iz Frankfurta potpisan novi trogodišnji ugovor o saradnji.
Inače, Feliks Romulijana je ukrašena mnogobrojnim podnim mozaicima i ostacima monumentalnih hramova i zgrada. Porfirni portret imperatora Galerija, glave Herkula i Jupitera, mozaičke predstave Dionisa, Lavirinta i Venatora, spadaju u sam vrh rimske umetnosti toga doba.

 

Palata cara Galerija

Arheološko nalazište Feliks Romulijana kod Zaječara je 2007. uvršteno na svetsku listu prirodne i kulturne baštine Uneska. Cilj istraživača i realizatora projekata na ovom nalazištu je da se Carska palata, koju je sagradio rimski imperator Galerije krajem 3. veka prikaže posetiocima u najboljem svetlu. Velelepna palata moćnog rimskog cara Galerija, koji je 311. godine doneo prvi edikt o toleranciji hrišćanstva, dugo je bila zagonetka za mnogobrojne istraživače. U početku je smatrana vojnim logorom, zatim veleposedom ili sedištem nadzornika za rudnike u istočnoj Srbiji, a tek je 1984. godine dobila pravo tumačenje koje je dao profesor Dragoslav Srejović, srpski arheolog svetskog glasa. Tada je na svetlost dana izašla arhivolta sa natpisom „Felix Romuliana”, i to je bio nedvosmisleni dokaz da se radi o sakralno-memorijalnom zaveštanju velikog cara koji je palati dao ime po svojoj majci Romuli.

(Beta)

Reklama: