Rudari probili tunel od 800 metara i obezbedili budućnost svojoj deci

Tunel dugačak 800 metara otvara prilaz ležištu koje ima 500 miliona tona rude, pa je, samim tim, to put ka sigurnoj budućnosti podzemne eksploatacije u narednih 50 godina, kaže generalni direktor RTB-a.

Borska Jama

Ovim tunelom je obezbeđen i pristupni put za otkopavanje rude iz mugli „T1“ i „T2“, odnosno proizvodnja do 700 tona bakra mesečno. Probijanje niskopa trajalo šest meseci, a izveli su ga, bez pomoći sa strane, rudari borske Jame

„Borska reka“, najperspektivnije basensko nalazište

Pola godine rudari borske Jame danonoćno su radili tunel ili, kako oni to stručno zovu, niskop, na dubini od 650 metara. Hodnik dugačak 800 metara povezao je XV horizont sa XVII, obezbedio bolje provetravanje na radilištu u rudnom telu „T“, pristupni put ka muglama „T1“ i „T2“, gde će otkopavanje početi krajem godine, ali je, što je najvažnije, otvorio i prilaz najperspektivnijem basenskom ležištu.

Upravo smo na dubini od 650 do 750 metara završili probijanje niskopa u borskoj jami i tako stvorili preduslove za eksploataciju „Borske reke“, ležišta koje ima 500 miliona tona rude. Taj tunel je, u stvari, put ka sigurnoj budućnosti podzemne eksploatacije u narednih 50 godina

izjavio je generalni direktor RTB-a Blagoje Spaskovski.

Njime je, kako je objasnio, obezbeđen i pristupni put za otkopavanje rude bakra iz mugli „T1“ i „T2“, a tu će proizvodnja početi krajem godine.

Sredinom naredne načećemo kapu „Borske reke“, da bismo već 2014. ušli u utrobu ležišta. Do tada ćemo, sa bakrom iz rudnog tela „T1“, povećati proizvodnju u Jami na oko 700 tona mesečno, a kada počnemo da „skidamo“ kapu „Borske reke“, mesečna produkcija u Jami prelaziće hiljadu tona bakra u koncentratu

siguran je Spaskovski.

Rudari položili ispit

Kompletan posao, dodaje, za šest meseci obavili su basenski rudari, bez pomoći sa strane.

Slobodno mogu da kažem da su rudari RTB-a položili ispit i da već sutra mogu da izvode i grade najduže tunele u zemlji, ali i van nje. Jer, ako u nekoj specijalizovanoj oblasti svet nema kadrove, onda ih nema upravo za izgradnju tunela

tvrdi Spaskovski.

Glavni poslovođa u Jami Ljubiša Miljković takođe je veoma zadovoljan radom svojih „kamarada“

Hodnik, odnosno kosu rudarsku prostoriju, radili smo sa dve „napadne“ tačke: na gore, od 17. ka 15. horizontu, hidrauličnim kolima, a istovremeno u obrnutom smeru ručnim čekićem, zbog veće preciznosti i kontrole vode. Potrebna nam je bila maksimalna koncentracija za ovaj poduhvat koji je, inače, do tančina matematički proračunat. Hodnik je pod nagibom od 14 stepeni i, kao što se može videti, nismo promašili ni 20 centimetara. Sreli smo se na pola puta

kroz osmeh je sedamnaestog juna novinarima ispričao Miljković, i to na samom spoju dvaju hodnika u jedan, 700 metara pod zemljom.

Tunel nam mnogo znači zbog boljeg provetravanja u rudnom telu „T“, ali i zbog dalje eksploatacije, samim tim i naše egzistencije. Njime „krčimo“ put ka 750 hiljada tona rude iz mugli „T1“ i „T2“, ali trasiramo i onaj investicioni za početak eksploatacije kape „Borske reke“ gde ima oko 30 miliona tona rude. Radimo, dakle, za svoju i budućnost naše dece

kaže poslovođa.

Napominje da je proizvodnja u Jami sa 120 tona bakra mesečno, koliko je otkopavano do pre četiri godine, povećana na oko 600 tona, i da je u tom periodu zaposleno 80-ak mladih ljudi.

Menadžment RTB-a je prepoznao važnost rudarenja u Jami, pa imamo stalnu moralnu i finansijsku podršku. Nama je dovoljno to što su nam plate dobre, ali i što osećamo da nas poštuju kao ljude. Odužujemo se, između ostalog, tako što pomažemo sve veće aktivnosti u kompaniji (revitalizacija „Cerova“, sanacija kolektora), ali i one koje sprovodi Vlada Srbije kada je reč o novim podzemnim radovima

rekao je Miljković.