Vikend u Boru na tri planine za „punjenje baterija“ i aktivan odmor

Korona virus i kovid-19 su definitivno ovo leto učinio drugačijim. Mnogi su se umesto odmora na moru okrenuli ka turističkim destinacijama u Srbiji rukovodeći se maksimom “upoznaj domaće”.

Iskrene zaljubljenike u prirodu, vele, korona virus nije pokolebao, jer su i dalje bili aktivni u onopme što vole – pešačenju, planinarenju, plivanju u rekama i jezerima, aktivnom odmoru koji im je čula ispunio i adrenalinom, ali i lepotom naših šuma, planina i jezera.

Da bi napunili baterije i pripremili se za susret sa poslom, školom ili bilo kakvim obavezama mnogi su se, najpre, okrenuli prirodnim lepotama u najbližoj okolini.

Već prema mogućnostima svako je putovao ili tek planira da putuje na destinacije koje su mu poznate ili nisu, ali nije na odmet i svoj zavičaj “pogledati” iz drugog ugla.

Stol

Za početak, prošetajte do Stola, jedinstvene eko zone borskog kraja, planine koja se nalazi na Evropskom pešačkom putu, a koja je stanište i velikog broja leptira, zbog čega se našla na listi odabranih područja za dnevne leptire (RVA).

Između Velikog, Mаlog kršа i Deli Jovаnа smestio se Goli krš, čiji je uzdignuti deo pod nаzivom Stol, drugi po visini vrh na našoj teritoriji, koji pripada zelenom prstenu Bora.

Planina Stol, ispresecana šumama i pašnjacima punim lekovitim biljem, sa svojim vrhom visokim 1.156 metara, već prema samim fizičkim mogućnostima svakog putnika nudi atraktivne pešačke i alpinističke terene ili jednostavno priliku da prošetate i uživate u pogledu. Baš zbog njega ovu planinu rado pohode biciklisti, paraglajderisti, ali i izviđači, alpinisti, planinari…

Do planinarskog doma na Stolu se putničkim automobilom može doći preko Krivelja, iz Bučja i sela Luka.

Veliki krš

Planinarima je posebno atraktivan i Veliki Krš na 1.148 metara nadmorske lisine, impozantni planinski greben na 10 kilometara od Bora.

Veliki Krš je jedan od  ogranaka južnih Karpata, koji pripada grupi planina Karpatskog predela u istočnoj Srbiji, a koji prema vremenu postanka spada u grupu najstarijih planina u Srbiji. Zaljubljenici u planinarenje ističu da se na Velikom Kršu vidi zasebno svaki njegov “pršljen” na kičmi od krečnjaka od koga je sačinjen.

Dužina cele planine iznosi oko 13 kilometara što zbog kamenitog neravnog terena, ali i konstantnih uspona i silazaka za iskusne planinare predstavlja veliki izazov, ali je zato ova, za mnoge i jedna od najtežih treking tura u Srbiji, upravo zbog toga i – najlepša.

Iako imate i mogućnosti da Veliki Krš pređete polovinom grebena, za šta vam je potrebna i kondicija i iskustvo, ili da izađete stazom na greben do vrha i vratite se istom stazom, imajte na umu da se kreće strmim usponom od prevoja Cepe. Nećete biti razočarani jer će vam od lepote zastati dah, budući da je to i najveličanstveniji pogled u istočnoj Srbiji, kako je govorio naš naučnik Jovan Cvijić (1865-1927), osnivač Srpskog geografskog društva, predsednik Srpske kraljevske akademije, profesor i rektor Beogradskog univerziteta.

Malinik

Niste ništa videli, ako ne vidite i Malinik, planinu koja pripada Južnom Kučaju, a koja uzdiže sa južne strane iznad litica Lazarevog kanjona. Upravo su Lazarev kanjon i Lazareva pećina njene najupečatljivije karakteristike, a osim toga i priroda sa prelepom florom i bogatom faunom, koja Malinik čini, kako kažu znalci, sintezom svega što Južni Kučaj ima.

Do Velikog Malinika, vrha na 1.158 metara nadmorske visine i Malog Malinika na 1.019 metara odvešće vas obeležena staza iz centra Zlota. Šumska, sve do izlaska na Sedlo, ova staza će vas dovesti do raskrsnice koja nadesno i nadole vodi ka vidikovcu Kovej i kanjonu reke Vej, a pravo nastavlja ka vrhu.

Jedno je sigurno, gde god da vas ovaj vikend odvede, uživaćete u svakoj minuti boravka na svežem vazduhu, napuniti se preko potrebnom energijom, a ako vam pri ruci i fotoaparat, uspomene sa ove treking ture prizvaćete i na jesen i na zimu, u vreme dok u toplini svog doma listate album svojih letnjih uspomena.


Objavljeni medijski sadržaj je nastao u okviru projekta „Turistički i kulturni potencijali Bora“, koji je sufinansiran iz budžeta grada Bora. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.