Završena izgradnja nove topionice u Boru

Nova topionica i fabrika sumporne kiseline, posle tri i po godine radova, biće danas svečano otvorena u Boru, a obeležavanju završetka radova prisustvovaće i predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić.
Topionica će biti puštena u rad u 12 sati, čime će biti označena nova etapa u razvoju metalurgije i proizvodnji bakra u RTB „Bor“, saopštila je Kancelarija Vlade Srbije za saradnju sa medijima.

Foto arhiva
Foto: arhiva

Generalni direktor Rudarsko-topioničarskog basena Bor Blagoje Spaskovski ocenio je za Tanjug da je ekonomski značaj nove topionice ogroman za celu Srbiji, i da će građani Bora napokon biti zaštićeni od zagađenja. Svi radovi na izgradnji ove topionice su privedeni kraju, demontirani su veliki kranovi, a završavaju se i elektro radovi. Probe delova sistema su već počele, uspešno je testiran najsnažniji agregat u novoj fabrici sumporne kiseline, sistem za transport gasova od nove topioničke peći i konvertora do nove fabrike sumporne kiseline, duvaljka snage 4,2 megavata.

U RTB-u Bor kažu da će nastojati da period planiranog funkcionalnog ispitivanja sa tri skrate na mesec i po dana, kako bi prvu proizvodnju u novim postrojenjima imali već za dva meseca. Prema rečima direktora Spaskovskog, zamena postojeće tehnologije topljenja novom, savremenom autogenom jedinicom sa fabrikom sumporne kiseline koja će raditi u skladu sa svetskim ekološkim standardima opravdana je, pre svega, sa ekološkog, ali i sa ekonomskog aspekta.

Blagoje Spaskovski, generalni direktor RTB-a Bor
Blagoje Spaskovski, generalni direktor RTB-a Bor

Modernizacijom topionice u Boru emisija štetnih materija u vazduhu, vodi i zemljištu biće ispod zakonom propisanih vrednosti, a u isto vreme sumpor-dioksid i bakar će biti iskorišćeni 98 procenata što će zadovoljiti ekološke standarde koji važe u Srbiji i Evropskoj uniji.

„U novoj topionici ćemo proizvoditi 80 hiljada tona bakra godišnje i biće prerađivano 400 hiljada tona koncentrata i to po znatno nižoj ceni. Troškovi će sa sadašnjih 1.250 dolara po toni pasti na oko 700 dolara. Projekat je koštao oko 250 miliona evra. Ukoliko se to uporedi sa projektom iz 2006. godine, prema kome je cena postrojenja od 250 do 300 miliona evra, mi smo na donjoj granici troškova“, naglašava Spaskovski.

Glavni izvođač radova je kanadski „SNC Lavalin“, a njegov podizvođač, ujedno i vlasnik autogene fleš-smelting tehnologije „Otokumpu“ je finska kompanija „Outotek“. Nadzor nad poslovima koje su nosili Kanađani i Finci, ali i svim lokalnim radovima koji su bili povereni „Energoprojektu“, obavio je Građevinski fakultet iz Beograda. Veliki deo ugrađenih elemenata proizveden je u Srbiji, a na projektu je bilo angažovano oko 800 radnika.

(Tanjug)