Grad Bor je teritorijalna jedinica u središnjem delu istočne Srbije. Sastoji se od gradskog naselja Bor i još 12 seoskih naselja.
Grad Bor je administrativno sedište Borskog okruga, i predstavlja kulturni, ekonomski i industrijski centar ovog dela Srbije.
Prema popisu iz 2022. godine, samo gradsko jezgro ima 28.822 stanovnika (1991. godine bilo je upisano 40.668 žitelja).

Iako je okružen visokim planinama (Stol 1156 m, Veliki Krš 1148 m i Crni Vrh 1043 m), grad ima relativno malu nadmorsku visinu od 353 m.
Geografske koordinate Bora su 44° 04′ severne geografske širine i 22° 05′ istočne geografske dužine, što uslovljava kontinentalnu (istočnoevropsku) klimu.

Šire područije grada Bora se prostire na površini od 856 km².
U jednom gradskom (Bor) i 12 seoskih naselja (Brestovac, Zlot, Slatina, Krivelj, Donja Bela Reka, Metovnica, Šarbanovac, Oštrelj, Gornjane, Bučje, Luka i Tanda) živi ukupno 48.615 stanovnika.
Etničku strukturu čine čak 32 različite nacije, među kojima su najbrojniji Srbi (35.435), Vlasi (6.701), Romi (1.758), Makedonci (429), Rumuni (293) i Albanci (113). Ostalih je ukupno 3.886.
Sa severne strane grad Bor se graniči sa opštinom Majdanpek, na severo-istoku sa Negotinom, na istoku i jugo-istoku sa Zaječarom, na jugu sa opštinom Boljevac, a na zapadu sa opštinama Despotovac i Žagubica.
Bor je sa glavnim železničkim magistralama povezan u pravcu juga linijom Bor – Niš, a prema severu linijom Bor – Beograd.

Savremena saobraćajnica Bor – Selište – Paraćin povezuje područije Bora sa auto-putem Beograd – Niš, odnosno koridorom 10.
Putem prema Donjem Milanovcu Bor izlazi na Dunavsku (Đerdapsku) magistralu.
Najskorije izgrađenim putem preko Nikoličeva (puštenim u saobraćaj avgusta 2008.) rastojanje između najvećih gradova istočne Srbije, Bora i Zaječara, smanjeno je na samo 25 km.
Jedan od značajnijih potencijala saobraćajne infrastrukture Bora je aerodrom sa asfaltiranom pistom dugačkom 1080 metara, heliodromom, hangarom i opremljenom aerodromskom zgradom.