Borski speleolozi dobili priznanje sportista Nacionalnog razreda

Četvorica speleologa, članovi kluba ekstermnih sportova „Rock & Ice“ iz Bora, su istraživanjem Lazareve pećine dobili priznanje sportista Nacionalnog razreda u sportskoj speleologiji Ministarstva omladine i sporta Republike Srbije.

Impozantan nakit u Lazarevoj pećini
Impozantan nakit u Lazarevoj pećini

Robert Mišić, Zvonko Trifunović, Vuk Morgennštern i Mladen Milošević su na osnovu postignutih rezultata iz 2012. godine dobili zvanje vrhunskih sportista Nacionalnog razreda, koje im je iz Ministarstva pristiglo 18. aprila tekuće godine.

„Poslednjih 11 godina istražujemo Lazarevu pećinu. Od tadašnjih 1721 m danas je dobila dužinu od 10860 m. To je ubedljivo najduža pećina u Srbiji. Figure su impozantne, poneke teške i do 15 tona.“ – kaže speleolog Robert Mišić za sajt Bor030.

Nakit u Lazarevo pećini težak i po nekoliko tona
Nakit u Lazarevo pećini težak i po nekoliko tona

Iza njih je bogato speleološko iskustvo, ne samo na našim terenima gde se mogu pohvaliti otkrićem oko 260 speleoloških objekata samo na teritoriji Zlota, već i u celom svetu. Ono što je Radenko Lazarević radio 1978. godine kada je bilo nekih 112 pećina, oni su istraživanjem su došli do 360 speleo objekta.

„Lazareva pećina je najverovatnije u vezi sa još najmanje 4-5 speleološka objekta. Međutim još nismo uspostavili taj fizički kontakt prolaza između dva speleo objekta. Danas imamo samo tragove promaje koje mi pratimo i radimo na kartiranju kako bi saznali celu pećinu“ – kaže Mišić.

Unutrašnjost Lazareve pećine
Unutrašnjost Lazareve pećine

Početak im je bio zaista naporan. Pojedini ulasci su trajali od 20 – 36 sati, što nije nimalo naivno. Prošle godine je ova ekipa speleologa turističkom posetom pećine Postojna konstatovala da je Lazareva bar pet puta bolja. Bili su zadovoljni sami sobom što su otkrili najdužu, pa čak i najlepšu pećinu, ne negde u svetu već ovde, nadomak Bora i njihovih kuća.

„Sećamo se svih ulaza, dvorana, sve smo radili uz entuzijazam. Pećina je izuzetna i ono što  stvarno štrči u našem kraju. Imamo ideju da se izvrši više etapa turističkih staza kojma će posetioci moći da prođu menjajući sektore, jer je cela pećina prekrasna“ – sa oduševljenjem priča Robert Mišić.

Fotograf: Zoran Simic, klub "SOB", Beograd
Fotograf: Zoran Simic, klub „SOB“, Beograd

Naša najbolja četvorica speleologa su istraživanje započeli 2001 godine. Tada nisu imali svu potrebnu opremu ali i uprkos tome su nastavili dalje. Danas je situacija mnogo bolja. Pećina je potpuno bezbedna o čemu govori statistika da od 133 ulaska ekipa do 12 osoba, nije bilo ni najmanjih povreda.

„Ove godine planiramo skup speleologa Evrope u Češkoj gde ćemo predstaviti našu najdužu pećinu koja je kao geo nasleđe važna Evropi. Lazareva pećina može da se nađe među deset najznačajnijih speleoloških objekata Evrope ali za nju treba lobirati“ – napominje speleolog Mišić.

Lazareva pećina
Lazareva pećina

Ovo je napokon neko priznanje posle 11 godina istraživanja. Pećinu su posetili speleolozi iz Poljske, Belgije, Francuske, dolazili su sa Havaja, Italije Bugarske Rumunije … O Lazarevoj pećini se priča u Hrvatskoj, Sloveniji i svi znaju da tako nešto postoji.

Ono što je najinteresantnije, svi ti speleolozi žele da dođu i da je istaržuju, jer je to jedna od retkih pećina u Evropi koja još nije sasvim izrečena.