DA SE NE ZABORAVI! – U Boru obeležena sedamnaesta godišnjica od „krvavog proleća“

„Bio je početak proleća, mart mesec koji asocira na lepotu buđenja prirode, posle hladne i duge zime, listanje drveća, rađanje pupoljaka, sunce, ozelenele parkove, livade, šume… Ali za Srbiju te 1999. godine počelo je „krvavo proleće“.

Trafostanica RTB-a / Foto: unep.ch
Trafostanica RTB-a / Foto: unep.ch

Danas se navršava 17 godina od početka vazdušnih napada NATO na SRJ. Za 78 dana, koliko je trajalo „krvavo proleće“, ubijeno je najmanje 2 500, a ranjeno i povređeno više od 12 500 ljudi.

Polaganjem cveća na spomenik žrtvama ratova od 1991. do 1999. godine, u Boru je obeležena godišnjica od početka NATO bombardovanja, a vence i cveće su položili članovi porodica stradalih, predstavnici Skupštine opštine Bor, Ministarstva odbrane, Policijske uprave Bor, predstavnici borskih boračkih organizacija, učenici srednjih škola i građani.

Obeležavanju godišnjice od bombardovanja prisustvovao je i zamenik predsednika opštine Bor, Saša Vukadinović, koji se poklonio i položio cveće na spomen-obeležje u zgradi Policijske uprave u Boru.

bombardovanje-venci-pubor

Okupili smo se da odamo počast stradalima u NATO bombardovanju, koje je počelo 24. marta 1999. godine. Bombardovanje je bilo ogroman zločinački čin protiv jedne zemlje i upravo sećanjem na stradale i taj zločin, treba da stavimo do znanja da želimo da Srbija više nikada ne bude uvučena u rat. A to ne znači da nećemo da se borimo protiv svakog ko pokuša da naruši bezbednost građana ove države. Nažalost, one koji su nevino stradali ne možemo da vratimo u život, ali upravo sećanjem na njih možemo da verujemo da oni postoje među nama, a to je naš cilj, ovim povodom izjavio je Vukadinović.

U bombardovanju je uništeno i oštećeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga.

Oštećeno je i 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dečjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 mostova razoreno.

Tokom agresije izvršeno je 2.300 vazdušnih udara na 995 objekata širom zemlje, a 1.150 borbenih aviona lansiralo je blizu 420.000 projektila ukupne mase 22.000 tona.

NATO je lansirao 1.300 krstarećih raketa, izručio 37.000 „kasetnih bombi“, od kojih je poginulo oko 200 osoba, a ranjeno je više stotina, i upotrebio zabranjenu municiju sa osiromašenim uranijumom.

Danas, 17 godina kasnije postavlja se pitanje – na koji način se Srbija seća ovog tragičnog datuma? Postoje li manifestacije koje nas podsećaju na naše zajedničko stradanje, gde su nam izgrađeni spomenici žrtvama agresije, da li se crkve toga dana oglašavaju svojom zvonjavom u vreme kada smo čuli prvi zvuk sirena?

(Internet novine serbske/Bor030)